Kako će EU AI Act, čija prva faza stupa na snagu 8. jula 2025., uticati na razvoj tehnoloških startapa i AI industrije u Srbiji

Objavljeno:

Detaljna analiza uticaja EU AI Act na srpske tehnološke startape kroz regulatorne promene, prilike i izazove za inovacije, finansiranje i globalno tržište.

Od: u kategoriji: Vesti

Uvod

Evropski parlament je usvojio EU AI Act, prvi sveobuhvatni zakon o regulaciji veštačke inteligencije koji postavlja globalni standard. Prva faza primene stupa na snagu 8. jula 2025. što znači da će svi subjekti koji razvijaju ili koriste AI u Evropskoj uniji morati da poštuju nova pravila. Iako je Srbija izvan EU, srpski startapi i tehnološke kompanije koje rade s evropskim partnerima ili traže finansiranje iz EU fondova biće direktno pogođeni.

Ovaj blog post istražiće sledeće aspekte:

  1. Osnovne odredbe EU AI Act-a i njihovo značenje

  2. Kako se pripremiti na usklađivanje s novim standardima

  3. Uticaj na srpske tehnološke startape i investicione tokove

  4. Izazovi za inovacije, sertifikaciju i testiranje AI sistema

  5. Preporuke za vladu, privredu i akademsku zajednicu u Srbiji

Promene se tiču ne samo pravnog okvira već i kulture razvoja softvera, zaštite podataka i etičkih principa. Srbija ima priliku da prati EU standarde, unapredi svoje tehnološke hubove i pozicionira se kao konkurentni region za AI razvoj.


1 Osnovne odredbe EU AI Act-a

EU AI Act je podeljen na četiri nivoa rizika:

  • Nivo minimalnog rizika: AI sistemi opšte namene kao što su filteri spam ili prevodioci; primena osnovnih pravila transparentnosti.

  • Nivo niskog rizika: AI za interakciju s korisnikom (chatbot); obaveza informisanja korisnika da komunicira sa AI.

  • Nivo visokog rizika: AI u oblasti zdravstvene zaštite, zapošljavanja, saobraćaja ili pravde; zahteva rigorozne procene usaglašenosti, tehničku dokumentaciju, praćenje performansi i upravljanje rizikom.

  • Nivo neprihvatljivog rizika: AI za masovno profilisanje emocija ili socijalno bodovanje građana; potpuno zabranjen.

Visokorizični sistemi moraće da prođu sertifikaciju pre puštanja u rad. To uključuje procenu uticaja na ljudska prava, privatnost i nediskriminaciju .


2 Priprema za usklađivanje

2.1 Interni auditi i procena rizika

Kompanije treba da formiraju timove za usklađivanje koji će izvršiti rizike audite AI modela i procesa. Potrebno je mapirati sve AI komponente – od prikupljanja podataka do korisničkog interfejsa.

2.2 Tehnička dokumentacija

Detaljno beleženje arhitekture, odluka dizajna i metodologije treninga modela. Dokumentacija služi kao baza za sertifikaciju i reviziju.

2.3 Upravljanje datasetovima

AI Act nalaže stroge smernice za kvalitet i raznovrsnost podataka. Kompanije treba da uspostave procese za uklanjanje pristrasnosti i kontinuirano praćenje datasetova.

2.4 Transparentnost i obuka

Korisnici sistema moraju biti obavešteni da komuniciraju s AI. Interna obuka timova iz oblasti etike, prava i tehnike predstavlja ključ za dugoročan uspeh.


3 Uticaj na srpske startape

3.1 Pristup evropskim fondovima

Startapi koji ispune uslove sertifikacije moći će da konkurišu za grantove i investicije iz EU programa poput Horizon Europe i Digital Europe. U suprotnom, rizikuju gubitak pristupa značajnim izvorima finansiranja .

3.2 Partnerstva s korporacijama

Mnoge evropske kompanije će tražiti samo AI sisteme koji su u skladu s regulativom. Srpski startapi moraju ispuniti uslove kako bi sklopili partnerstva ili postali dobavljači AI alata velikim korporacijama.

3.3 Konkurentske prednosti

Rana usklađenost može postati konkurentska prednost. Startapi koji pokažu transparentnost i odgovornost u razvoju AI lakše će steći poverenje klijenata i korisnika.


4 Izazovi u inovacijama i sertifikaciji

4.1 Troškovi sertifikacije

Proces sertifikacije visokorizičnih sistema podrazumeva angažovanje eksternih tela i značajne troškove za male kompanije.

4.2 Ažuriranje modela

AI modeli se često treniraju na novim podacima. Svaka promena zahteva ponovnu procenu uticaja i potencijalne recertifikacije. Potrebno je implementirati fleksibilne arhitekture koje olakšavaju usaglašavanje.

4.3 Etika vs. brzina razvoja

Implementacija etičkih smernica može usporiti brz razvoj. Balansiranje inovacija i usklađenosti zahteva agilne metodologije i saradnju multidisciplinarnih timova.


5 Preporuke za Srbiju

5.1 Vladina podrška

Vlada treba da uspostavi savetodavne centre za standardizaciju AI, pokrene subvencije za sertifikaciju i kreira regionalne laboratorije za testiranje AI rešenja.

5.2 Akademska zajednica

Univerziteti i istraživački instituti mogu razviti kurseve i sertifikate za AI Act, kao i uključiti ove teme u master i doktorske programe.

5.3 Privredne komore

Privredna komora Srbije i IT klasteri treba da organizuju radionice i umrežavanja startapa s regulatorima i certifikacionim telima.

5.4 Međunarodna saradnja

Saradnja s EU i međunarodnim organizacijama omogućiće transfer znanja i iskustava iz prakse. Posete dobrim praksama i studije slučaja iz EU država pomažu adaptaciji.


6 Zaključak

EU AI Act od 8. jula 2025. predstavlja istorijski korak u regulaciji veštačke inteligencije. Iako Srbija nije član EU, njeni startapi i tehnološka industrija ne mogu ignorisati nove standarde. Usklađivanje sa EU AI Act-om je ključ za pristup evropskom tržištu, investicijama i partnerstvima. Da bi se iskoristile prednosti i minimizovali rizici, potrebno je investirati u sertifikaciju, obuku, etičke prakse i transparentnost.

Srbija ima priliku da postane regionalni centar za razvoj pouzdanih AI rešenja. Primenom preporuka – vladine podrške, akademskih programa i industrijskih inicijativa – srpski tehnološki ekosistem može evoluirati i učvrstiti svoju poziciju na globalnoj AI sceni.

Srećno u usklađivanju i razvoju inovacija u skladu s novim evropskim standardima!